JEDAN PROBLEM, TISUĆU POGOĐENIH

Pad prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša koje je potrebno za ljudski opstanak i temelje našeg ekonomskog prosperiteta. Svi ti problemi proizlaze iz pretjeranog korištenja prirodnih resursa, koji se mogu ispraviti, ako ćemo slijediti načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara. Održivi razvoj, uz bolje upravljanje prirodnim resursima, će doprinijeti inkluzivnom i participativnom donošenju odluka i demokratizaciji društva.

To je najbolja međunarodna praksa  i dugoročna EU pravna praksa za procjenu održivosti u fazi planiranja bilo koje predložene mjere koja ima mogući utjecaj na prirodne resurse, a to se postiže kroz Procjene utjecaja na okoliš (EIA) za projekte i Strateške ekološke procjene (SEAS) za planove i programe. Kako bi se osigurala sveobuhvatna, objektivne, transparentne i inkluzivna procjene, za vrijeme procesa odlučivanja oni moraju omogućiti javne rasprave tijekom kojih sve zainteresirane i pogođene strane na koje se utječe mogu izraziti svoje mišljenje o projektu, planu ili programu. Iako se EIA i SEA čine samo ekološki orijentirane, oni imaju širok spektar interesa, kao što su ruralni i društveni razvoj, održivo korištenje resursa, sudjelovanje u upravljanju itd Dakle, sudjelovanje civilnog društva u tim procesima donošenja odluka je jako važno za jačanje participativne demokracije, povećanje vlasništva nad odlukama koje utječu na budućnost jednog društva i pomoći pri postizanju održivog razvoja.

Zemlje u okviru ovog projekta - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Turske - potpisale su relevantne međunarodne konvencije (tj Arhušku konvenciju, Espo konvenciju, Kijev Protokol) i prihvatile, bilo kao dio procesa pristupanja EU, ili kao potpisnici Ugovora o Energetskoj zajednici, direktive koje propisuju postupke za procjenu utjecaja (tj EIA Direktive, SEA direktiva, Direktiva o staništima) i zahtjeve za procjenu utjecaja (tj Direktivi o staništima, Okvirne direktive o vodama). Međutim, provedba tih zahtjeva od strane mjerodavnih javnih institucija je u najboljem slučaju radi reda, što je rezultiralo lošim ocjenama kvalitete, kao i značajnim utjecajem na prirodne resurse, ne transparentan proces odlučivanja obično lišenih sudjelovanja civilnog društva i nedostatkom učešća šire javnosti u ovim projektima a posebno lokalne zajednice.

Ovaj projekt će se graditi na analizi kvalitete sadržaja i administrativne procedure za hidroenergetski sektor EIA i SEA u jugoistočnoj Europi, koji je naručio WWF i koalicija nevladinih organizacija okupljenih u sklopu projekta financiranog od strane EU-a za jugoistočnu Europu Održivi energetska politika (SEE SEP) u 2015. Iako ova analiza uključuje samo hidroenergetske projekte, identificirani nedostaci su sustavni i dovode do loše ocjene kvalitete na strateškoj i projektnoj razini. Analiza zaključuje da primarno zakonodavstvo, kojim se prenose temeljne direktive EU, nije praćena dovoljno u smislu pravila, propisa i smjernica, a ako propisi postoje onda postoji rašireni nedostatak primjene standardnih postupaka na većine nadležnih tijela. U većini zemalja najozbiljniji propusti odnose se na zahtjeve za javne konzultacije i transparentno donošenje odluka, što je odraz nespremnosti vlasti da u potpunosti surađuju s lokalnim zajednicama i nevladinim organizacijama kroz propisane postupke za sudjelovanje javnosti. Razvijanjem i poboljšanje nalaza gore navedene analize koja se odnosi na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, kao i određivanjem iste procjene za Tursku, ova Akcija će formulirati konkretne zakonodavne preporuke ovog plana u cilju poboljšanje regulatornog okvira.